PRIMORSKI KRASTAVAC
PRIMORSKI KRASTAVAC
Latinski: Ecballium elaterium
Ostali nazivi: Štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac, primorska štrcalica.
Pripada rodu Cucurbitae - zanči rođak krastavca i bundeve
Primorski krastavac ili primorska štrcalica je korišten kao ljekovita biljka više od 2000 godina na području oko Sredozemnog mora i sjeverne Afrike, najviše na području Turske, Cipra ali i kod nas u Dalmaciji i Istri (naročito po otocima).
PRIMORSKI KRASTAVAC
Opis
Divlji krastavac ili primorska štrcalica (Ecballium elaterium) iz porodice bundeva (Cucurbitaceae) je trajnica gomoljastog korijena.
Stabljika visine 15-60 cm nosi bodljasto ukočene dlake.
Morski krastavac je trajna, dlakava, mediteranska biljka koja raste uz ceste, zidove, na nasipima i napuštenim zemljištima.
Latinski naziv vrste elater, elaterius = visok, najviši, odnosi se na visok i uspravan rast, dok su druge predstavnice porodice bundeva uglavnom polegle.
Listovi su izmjenični, srcoliki, na dugim peteljkama i ponešto mesnati.
Cvjetovi, građeni na temelju broja pet, imaju žute vjenčiće duboko urezane na pet režnjeva, promjera do 2 cm.
Vrsta je jednodomna, muški cvjetovi (skupljeni u grozdove) i ženski (pojedinačni) cvjetovi odvojeni su ali smješteni na istoj biljci.
Cvate od veljače do rujna, bez osobitog mirisa i okusa.
Plodovi sliče zelenim krastavčićima dužine do 5 cm na dugačkim uspravnim stapkama i prekrivenima ukočenim dlakama karakterističnima po tome što se dozrijevajući i pri najmanjem dodiru odvajaju od stapki, štrcajući uokolo sjemenke ovijene želatinoznom tekućinom.
Biljka je rasprostranjena u području Mediterana na pjeskovitom i kamenom tlu, starim zidovima, travnatim, zapuštenim i kultiviranim mjestima, često u blizini mora.
PRIMORSKI KRASTAVAC
Primorska štrcalica
Divlji krastavac rabimo kao: abortiv, analgetik, antireumatik, antiskorbut, diuretik, drastik, kardik, kozmetik, laksativ i purgativ.
Hrvatski naziv vrste i latinski naziv roda potječe od grčkog naziva (latinski naziv "Ecballium" nastao je od grčke riječi "ekballein" što znači "baciti se" a "elaterium" od grčke riječi "elatos" što znači "pobjeći", dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.)
Izmjereno je da biljka izbacuje sjemenke pritiskom jačine do 6 bara na udaljenost do 12 metara, brzinom 36 km/h.
Zabavna biljka koja na dodir zrelog ploda izbacuje sjeme uz šištanje i špricanje nekoliko metara u dalj!
PRIMORSKI KRASTAVAC
Primjena u pučkoj medicini:
Štrcalica je u upotrebi travara i narodne medicine više od 2000 godina.
Ekstrakt korijena služio je kao analgetik, plodovi za izazivanje povraćanja i proljeva što je bilo i više nego uspješno jer su vrlo otrovni.
Tekućina koja obavija sjemenke štrcalice lako izaziva kožni osip ili ozbiljnu upalu na mjestu na kojem dolazi u dodir s kožom (sadržava gorku tvar elaterin).
Snažno djelovanje te sluzi primjenjivano je i za izazivanje pobačaja, pojačanje rada srca i unutrašnjih organa, ali doze je bilo vrlo teško prilagoditi pa su pacijenti često podlijegali "tretmanu".
Najvažnije ljekovito djelovanje koje se primjenjuje u narodu je liječenje upale sinusa (sinusitis) tj. poticanje čišćenja upalnog sekreta.
Također se koristio u liječenju edema povezanih sa slabim radom bubrega i problema sa srcem u obliku čaja od sušenih listova.
Štrcalica je u hrvatskoj flori jedina predstavnica obitelji bundeva koja nema vitice za penjanje, a i u doba dozrijevanja jedinstvena je po svojim eksplozivnim plodovima.
PRIMORSKI KRASTAVAC
Korisnost:
Zbog svojih ljekovitih svojstava koja su poznata još iz starog Egipta, divlji krastavac su u raznim oblicima mnogi narodi koristili u ljekovite svrhe.
No, to može biti smrtonosno.
Sok iz svježeg ploda krastavca koristimo za liječenje: sinusa i upala nosa (sinusitis, rinitis, za čišćenje-odstranjivanje upalnog sekreta iz sinusa, nosne šupljine), bolnih zglobova, reumatizma i kožnih nečistoća(akne, gljivice, osipi, infekcije). Treba svakako napomenuti da kod uporabe soka postoji mogućnost javljanja alergije koja izaziva pojavu edema (nakupljanja tekućine), a ako se konzumira u većoj količini može urokovati teško trovanje unutarnjih organa (enteristis).
Moj prijatelj redovito svake godine odlazi na otok Hvar u berbu primorske štrcalice, zbog enormne alergije na ambroziju. Nutricionisti mu naprave kapi za nos, i on jedino tako može preživjeti period cvatnje ambrozije.
Starogrčki filozof Teofrast koristio se korijenom za liječenje bijele gube te šuge kod ovaca.
U antičko doba biljka je smatrana jakim abortivom.
U literaturi se navodi da se u nas rabi kao poznati drastičan purgativ, naročito kod trovanja narkoticima.
Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica krastavac
Uziman iznutra, tj. interno učinkovit je kod tegoba sa srcem i slabim radom bubrega.
Često se koristi i za izazivanje proljeva (naročito kod trovanja).
Sjemenke krastavca pomažu kod tegoba sa sinusima, a korijen uspješno otklanja bolove u zglobovima.
Listovi se rabe kao snažan purgativ i diuretik te za izbacivanje tekućine iz probavnog sustava, kod edema i nakupljanja tekućine oko organa zatim bubrežnih i srčanih tegoba.
Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida.
Uporaba divljeg krastavca u liječenju najtežih bolesti, kao što je karcinom, pokazala se na žalost neuspješnom.
Plod je dlakava i bradavičasta duguljasta boba. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcalica, a to se događa zbog velikog tlaka koji se u njemu stvara.
Svježi se list prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida.
Nuspojave:
Primorska štrcalica je otrovna biljka.
Nije za trudnice!!! Trudnicama je zabranjena bilo kakva uporaba divljeg krastavca.
No, uz ljekovitost postoje i neki otrovni dijelovi biljke kao što su: svježi mliječni sok iz lista te zreli plod.
Simptomi trovanja krastavcem su slinjenje, povraćanje, jaki bolovi u želucu i crijevima te proljev, a u većim količinama dolazi do jakih grčeva pa i do smrti.
